Mađarska "na ledu": Jedina članica EU-a kojoj još nije odobren zajam za obrambena sredstva

Mađarska čeka odobrenje za veliki plan obrambene potrošnje financiran sredstvima EU-a, čime je postala jedina članica koja ne koristi povoljne zajmove za ponovno naoružavanje, piše Euronews.

Europska komisija u srijedu je objavila da je odobrila zahtjeve Francuske i Češke, posljednja dva neriješena plana među 19 država članica koje su se prijavile za program povoljnog financiranja poznat kao SAFE. Mađarska je ostala jedini izuzetak.

Program s niskim kamatama uveden je prošle godine u Bruxellesu s ciljem jačanja obrambene industrije i vojne spremnosti diljem Unije kao odgovor na prijetnju iz Rusije. U okviru tog plana države članice dobivaju povoljnije uvjete financiranja nego pri samostalnom zaduživanju na tržištima kapitala, pod okriljem EU-a.

Češka i Francuska moći će posuditi 2 milijarde eura, odnosno 15 milijardi eura, nakon potpisivanja ugovora o zajmu. Prve isplate očekuju se u travnju.

Nakon što su francuski i češki planovi odobreni, Mađarska je ostala jedina država članica koja još čeka odobrenje Komisije za svoj nacionalni SAFE plan, vrijedan 17,4 milijarde eura.

Izvori upoznati sa situacijom rekli su da mađarski plan još nije spreman za odobrenje te da procjena i dalje traje. Mađarska je ovog mjeseca uputila službeno pismo Komisiji tražeći ažurirane informacije o statusu postupka.

Budimpešta se nalazi u središtu nekoliko sporova s EU-om.

Premijer Viktor Orbán blokira financijski paket EU-a za Ukrajinu vrijedan 90 milijardi eura, unatoč tome što ga je podržao na sastanku Europskog vijeća u prosincu.

Odnosi EU-a i Mađarske pogoršavaju se uoči ključnih izbora

Odnosi između Budimpešte i Bruxellesa dodatno su se pogoršali nakon izvješća objavljenih prošlog vikenda u The Washington Postu, prema kojima je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó redovito dijelio osjetljive informacije s ruskim dužnosnicima tijekom povjerljivih sastanaka EU-a o vanjskoj politici.

Komisija je te navode opisala kao „izuzetno zabrinjavajuće“ i zatražila od Mađarske brzo pojašnjenje. Šefica europske diplomacije Kaja Kallas također je zatražila odgovore od Budimpešte.

Szijjártó, koji je u početku odbacio izvješća kao lažne vijesti, u ponedjeljak je rekao da je u redovitom kontaktu s mađarskim vanjskim partnerima — uključujući Sjedinjene Države, Rusiju, Srbiju, Izrael i Tursku — prije i nakon sastanaka EU-a, jer europske odluke utječu na bilateralne odnose Mađarske s tim zemljama.

Ključni izbori u Mađarskoj

Rusija, za razliku od ostalih „partnerskih“ država, podložna je snažnim sankcijama EU-a te se sve više smatra neprijateljskim akterom i sigurnosnim rizikom. Iako protokoli sastanaka nisu uvijek jasno definirani, države članice EU-a dužne su djelovati u duhu iskrene suradnje.

Mađarsku 12. travnja očekuju ključni parlamentarni izbori, na kojima se 16-godišnja vlast Viktora Orbána suočava s izazovom čelnika stranke Tisza Pétera Magyara, koji trenutno vodi u anketama.

Jedno od glavnih obećanja Magyarove kampanje jest deblokada zamrznutih sredstava EU-a za Mađarsku.

Većina sredstava EU-a namijenjenih Mađarskoj — 17 milijardi od ukupno 27 milijardi eura — i dalje je blokirana zbog optužbi za korupciju i zabrinutosti oko vladavine prava.